Prednosti sadnje u kasnu jesen
Kasnojesenska sadnja, ako vremenske prilike dopuštaju, najkvalitetnija je sadnja i postiže najbolji uspjeh. Masline i druge sadnice posađene u jesen iskoristit će i proljetni intenzivni rast korijena, za razliku od onih koje se posade u kasno proljeće, pa ne iskoriste taj val rasta korijena. Sadnice su spremne za sadnju u fazi biološkog mirovanja, to jest, nakon opadanja lišća.
Jesen je idealan period za sadnju voćnih sadnica. Sadnice su spremne za sadnju u fazi biološkog mirovanja, nakon opadanja lišća. Prednost jesenske sadnje u odnosu na proljetnu je bolje ukorjenjivanje sadnica koje spremnije dočekaju proljeće i novi vegetacijski period.
Sadnice posađene tijekom jeseni će na proljeće biti ukorijenjene i trošiti energiju na listanje i novi rast, dok se sadnice posađene u proljeće istovremeno moraju i ukorijeniti. Korijen raste sve dok se temperatura tla ne spusti ispod +4ºC. Sadnice posađene tijekom jeseni počinju vegetaciju u proljeće ranije za dva do tri tjedna. Sa jesenskom sadnjom ne treba kasniti i treba je obaviti tri tjedna prije pojave mraza.
Osnovni preduvjeti za kvalitetnu sadnju
Da bi sadnja bila uspješna, važno je zadovoljiti više bitnih faktora. Prije svega, važno je odabrati dobru lokaciju. Dobre lokacije za sadnju su dovoljno osunčane, dobro opskrbljene vlagom, zaštićene od vjetra sa sjeverne i zapadne strane. Izbjegavati lokacije koje su smještene u udolinama, blizu šume, sa visokom razinom podzemne vode, svježe iskrčene. Ove lokacije imaju čitav niz loših karakteristika koje bi loše utjecale na posađene sadnice.
Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju.
Prije sadnje potrebno je uraditi analizu zemljišta i pripremiti zemljište za sadnju. Zemljište treba započeti pripremati mnogo prije sadnje. Pravac pružanja redova treba uskladiti sa položajem parcele, odvođenjem viška vode, erozijom zemljišta.
Za sadnju je najbolje izabrati jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, jer se najbolje ukorjenjuju. Uspjeh sadnje ovisi od izbora lokacije, pripreme zemljišta, ali i od stupnja zrelosti sadnica. Sadnice mogu biti sa golim korijenom ili sa upakiranim korijenom. Na izbor vrste i sorte koju ćemo saditi utječu mnogi faktori: klimatski uvjeti, izbor lokacije, kvaliteta zemljišta, prilagođenost voćne vrste, sortne karakteristike, namjena nasada, ponuda sadnica.
Kod sadnje veliku pažnju treba obratiti na mogućnost oprašivanja. Neke voćne vrste i sorte su samooplodne dok su druge stranooplodne. Kod stranooplodnih vrsta treba posaditi nekoliko sorti, najmanje tri sorte, radi dobrog oprašivanja. Sorte oprašivači trebaju cvjetati u isto ili približno vrijeme cvjetanja glavne sorte i imati dobru klijavost.
